Strateški sastanak o mogućnostima ulaska Hrvatske u članstvo CERN-a

U Zagrebu  27. studenog 2009. (Hina) je održan sastanak na Institutu Ruđera Boškovića (IRB) o procjeni mogućnosti ulaska Republike Hrvatske u članstvo Europske organizacije za nuklearna istraživanja-CERN-a.

 

Ravnateljica IRB-a Danica Ramljak je izrazila nadu da će sastanak biti značajan korak prema ostvarenju sna da Hrvatska postane članica CERN-a.
Na IRB-u okupili su se tako 'Ruđerovi' znanstvenici i njihovi kolege iz CERN-a te čelnici te organizacije prvi put zajedno s visokim predstavnicima hrvatske vlade i mjerodavnih ministarstava te nadležnih državnih institucija kako bi potaknuli raspravu o mogućnostima koje bi se članstvom u CERN-u otvorile za hrvatsku znanost, obrazovanje i gospodarstvo.

Važnost sastanka naglasili su i državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi Ante Zvonimir Golem te ravnatelj Uprave za znanost MZOŠ-a dr. sc. Hrvoje Meštrić.
Predsjednik Znanstvenoga vijeća IRB-a dr. sc. Nevenko Bilić rekao je da je u CERN-u u tijeku najozbiljniji znanstveni eksperiment pokrenut do sada, te izrazio nadu da će veliki hadronski sudarač (LHC - Large Hadron Colider) koji je 23. studenoga ove godine pušten u pogon nakon 14-mjesečnoga popravka, proraditi punim pogonom. Cilj toga pokusa je da se u komori sudare protoni koji kruže tunelom LHC-a brzinama bliskim svjetlosnoj, kako bi se stvorili uvjeti slični onima nedugo nakon Velikoga praska. Znanstvenici se nadaju da će rezultati pokusa pomoći u otkrivanju porijekla i prirode materije te pronaći dokaz o postojanju hipotetske čestice Higgsova bozona koji, misle stručnjaci, objašnjava postojanje mase.

Direktorica Ureda za vanjske poslove prof. dr. sc. Felicitas Pauss podsjetila je da je CERN osnovan 1954. i da je prva europska međuvladina organizacija u kojoj se provode bazična istraživanja s ciljem razumijevanja temeljne strukture materije, korištenjem velikih akceleratora koji se ubrajaju među najveće i najkompleksnije znanstvene instrumente današnjice. CERN danas ima 20 zemalja članica, jedna zemlju kandidatkinju te osam zemalja promatrača, u njemu radi više od dvije tisuće vrhunskih znanstvenika i stručnjaka u područjima fizike iz različitih zemalja diljem svijeta, koji surađuju sa znanstvenicima iz 60 zemalja svijeta. Prema riječima profesorice Pauss, ta znanstvena organizacija koja pomiče granice znanosti morat će se odlučiti hoće li se u budućnosti nastaviti razvijati kao europsko znanstveno središte ili svjetski centar izvrsnosti.

Na sastanku su, na poziv Ruđer inovacija,  bili prisutni i mnogobrojni predstavnici hrvatskih tvrtki zainteresiranih za suradnju s CERN-om i IRB-om. Od hrvatskih tvrtki dugogodišnju povijest suradnje s CERN-om ima Končar koji tijekom posljednjih 40-ak godina ima više uspješnih ugovora nabave opreme za CERN.